Zanimanja
Zanimanja:
medicinska sestra - medicinski tehničar
Što rade zdravstveni djelatnici? (galerija slika)
Medicinski kozmetičar je kao profil stručnog djelatnika obrazovan za rad u svim segmentima kozmetičke djelatnosti. U medicini, zdravstvenom turizmu i kozmetičkom obrtu. Obrazovanje medicinskih kozmetičara zahtjeva, s obzirom na djelokrug rada, široko opće i strukovno obrazovanje. Pri tome je važno steći navike trajnog usavršavanja kao i praćenje svih dostignuća, tehnika i metoda suvremene medicinske kozmetike i kozmetičke djelatnosti općenito. Svrha programa je stjecanje znanja i vještina potrebnih za obavljanje posla zanimanja medicinskog kozmetičara, za samostalnu primjenu dermatoterapeutskih postupaka kao i o metodama fizikalne njege zdrave kože. Nakon završenog četverogodišnjeg obrazovanja postaje se zdravstveni djelatnik s širokim mogućnostima zaposlenja. Područja rada: fizikalna dermatologija, medikamentozna terapija, njega zdrave kože, rad u medicinsko-kozmetičkom salonu, rad u galenskom laboratoriju, različitim specijalističkim kozmetičkim tvrtkama. Ovi kadrovi zapošljavaju se u centrima za estetsku medicinu ili korektivnu dermatologiju, dermatološkim klinikama i poliklinikama, klinikama ili odjelima za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju i opekline.
MEDICINSKA SESTRA - MEDICINSKI TEHNIČAR
Medicinske sestre rade
na području unapređenja zdravlja, sprečavanja bolesti, liječenja i
rehabilitacije. Njihovi su pacijenti djeca, odrasli i starci. Rade na
vrlo različitim radnim
mjestima – od patronaže do jedinica intenzivne
skrbi – katkada samostalno, katkada u timu, a katkada pomažu
liječnicima. Neke sestre bave se uglavnom pružanjem sestrinske skrbi, a
druge organizacijom ili nastavom.
Sestra mora biti emocionalno zrela i stabilna kako bi mogla razumjeti i nositi se s ljudskom patnjom, hitnim stanjima, zdravstvenim problemima i etičkim dvojbama. Dobre komunikacijske vještine, strpljivost i osjetljivost za ljudske probleme koji su sastavni dio svakog sestrinskog postupka, nužne su za stvaranje odnosa povjerenja. Važno je shvatiti da se pacijentima ne smiju nametati vlastiti stavovi ni onda kada duboko vjerujemo kako to činimo za njihovo dobro. Sestra mora biti kadra razumjeti pacijentove osjećaje i ponašanje u određenoj situaciji, a ne razmišljati kako bi se ona osjećala i ponašala u takvoj situaciji. Mora biti brižna, spremna prihvatiti odgovornost, raditi samostalno i u timu, savjesno i kritički provoditi ono što je propisano te prepoznati kada se mora posavjetovati s drugima.
Fizioterapeuti pomažu bolesnim i ozlijeđenim osobama u povećanju pokretnosti, ublažavanju boli te sprječavanju i ublažavanju trajnih posljedica bolesti i ozljeda. Njihovi su pacijenti bolesnici s ozljedama glave i kralježnice, prijelomima, upalom zglobova, moždanim udarom, bolovima u križima te s bolestima živčanog, krvožilnog, dišnog sustava i drugih tjelesnih sustava. Fizioterapeuti procjenjuju zdravstveno stanje svojih pacijenata, a u toj procjeni osobito je važno mjerenje snage, utvrđivanje raspona kretnji i određivanje funkcionalnih sposobnosti. U radu s nepokretnim osobama fizioterapeuti provode razne vježbe kako bi očuvali funkciju zglobova i mišića koje pacijent ne upotrebljava. Kasnije potiču i poučavaju pacijente kako će samostalno provoditi vježbe za povećanje snage, ravnoteže, izdržljivosti i usklađivanje kretnji. Oni primjenjuju i struju, toplinu, hladnoću, ultrazvuk te masažu za ublažavanje boli, smanjenje oteklina ili poboljšanje funkcije sustava za pokretanje. Uče i motiviraju pacijente da se pravilno služe štakama, protezama, kolicima i drugim pomagalima koja im pomažu do većeg stupnja samostalnosti u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Neki fizioterapeuti osim što rade izravno s pacijentima, bave se organizacijom, nastavom i sudjeluju u istraživanjima.
Vrlo važna osobina fizioterapeuta jest strpljivost, jer se rezultati fizikalne terapije vide tek nakon marljiva i uporna rada s pacijentom. Pri tom fizioterapeut mora biti kadar pružiti podršku i poticati aktivno sudjelovanje, osobito kada pacijent posustaje i želi odustati jer mu je preteško ili je depresivan. On također mora biti kadar dobro zapaziti pacijentove reakcije i potrebe, kako bi mogao primjereno prilagođavati ciljeve terapije te način i ritam rada. Komunikacijske vještine i sposobnost razumijevanja pacijentove situacije preduvjeti su za stvaranje odnosa povjerenja i prenošenje uvjerljivih poruka o važnosti i učinkovitosti terapije. Za obavljanje poslova fizioterapeuta nije potrebna osobita snaga, ali su važne izdržljivost i dobra kondicija.
PRIMALJE
Zadnja generacija primalja završila je školovanje šk.god.1999./2000.
Primalje sudjeluju u
zbrinjavanju žena prije, tijekom i poslije porođaja, njeguju
novorođenčad te pružaju potporu i daju obavijesti, za koje su
ovlaštene, članovima obitelji, osobito budućem ocu. Manji broj
primalja, zajedno s medicinskim sestrama, radi na ginekološkim
odjelima, gdje pružaju osnovnu sestrinsku skrb koja je prilagođena
posebnim potrebama žena s bolestima areproduktivnog sustava.
Opći uvjeti rada
primalje ovise o radnom mjestu i stanju u zdravstvenim ustanovama.
One rade u dnevnim i noćnim smjenama, kao i vikendom i praznikom.
Izložene su zarazi, stoga moraju primjenjivati odgovarajuću zaštitu.
Većinu radnog vremena hodaju ili stoje.
Primalje moraju biti
dobre u komunikaciji, jer dobar dio njihova posla uključuje pružanje
psihološke potpore. Osobito je važno da mirno i sabrano komuniciraju
s pacijenticama i članovima njihovih obitelji u okolnostima koje su
obilježene visokim stupnjem napetosti, iščekivanja, nervoze i, uz
sve to, preopterećenjem poslom. Primalja mora biti kadra samostalno
obavljati poslove iz svoga djelokruga, surađivati s drugim članovima
tima i prepoznati kada se javi problem koji prelazi okvire njene
nadležnosti.
Primalje se školuju
u srednjim strukovnim školama. Za stručni dio programa provodi se
teorijska i praktična nastava uglavnom u rađaonicama i na
ginekološkim odjelima. Nakon srednje škole primalje moraju obaviti
pripravnički staž koji traje godinu dana i položiti stručni ispit u
Ministarstvu zdravstva RH.
Zadnja generacija
sanitarnih tehničara završila je šk.god.2003./2004.